Prva strana aktuelnog izdanja

Mladenovac, Subota, 25. Avgust 2007.

Grad

Privreda

Politika

Kultura

Sport

Mladenovačke varošarije

Zdravstvo

PEČAT

LINKOVI

Menopauza – andropauza

(kako preživeti)

Ono što je kod žena menopauza, kod muškarca je andropauza, tako da postoji i muški klimaks. Oba pola imaju čak i iste simptome, a tipično za muškarce je da tada zapadaju u tzv. krizu srednjih godina kada preispituju svoj dotadašnji život.

Talasi vrućine, česta promena raspoloženja, razdražljivost, pa čak i depresija, simptomi su klimaksa, koji pogađa i žene i muškarce starije od 45 godina. Lepši pol tokom ovog perioda može da se ponaša kao jači, da dobije komandni stav, nameće autoritet, čak i da dobije na dubini glasa. Muškarci takođe mogu da imaju uobičajene ženske simptome, a tipično za njih je što tada uglavnom počinju da gube kosu, kada prave rezime svog dotadašnjeg života.

Žene
Klimaks, koji može da traje od nekoliko meseci do nekoliko godina, prelazno je doba za žene, kada prestaju njene reproduktivne sposobnosti, što se uglavnom dešava između 45. i 55. godine.
Prestanak mogućnosti rađanja uglavnom je prirodna (medicinskim tretmanima) fertilnost, tj. mogućnost rađanja se može produžiti, ali u ovim godinama žene prati fiziološka iscrpljenost jajnika i prestanak menstrualnog ciklusa.

Ženama ne prestaje ciklus naglo i odjednom, već može da se desi da menstruacije budu češće i obilnije ili, pak, da izostanu po nekoliko meseci. Promene žene osećaju već posle 40. godine, kada dolazi do pada hormona estrogena a samim tim u jajnicima slabi njihovo stvaranje. Tada žena ulazi u menopauzu, koja je samo deo mnogo dužeg perioda i zapravo je jedan od simptoma klimaksa. U narednih 10 do 15 godina stvaranje estrogena će potpuno prestati. Dakle, žena zapravo trećinu svog života provede u klimaksu (“biologija se poigrala ženama”).

Dešava se da žena pre vremena uđe u menopauzu, a na to često utiču brojni faktori poput genetike, uzimanje pojedinih lekova, načina života, ili sklopa ličnosti. Recimo, ako je majka pre vremena ušla u menopauzu, velika je verovatnoća da će i njena ćerka doživeti istu sudbinu.

Vreme prestanka menstruacije je individualno i različito kod svake žene. U evropskim zemljama, recimo, žene ulaze u menopauzu u proseku oko 51. godine, a u istočnim zemljama nekoliko godina ranije. Istraživanjima je zaključeno i da socijalni faktori, životni standard i razvijenost zemlje takođe utiču na vreme nastanka menopauze.

Ulazak u klimaks je period života kada lepši pol zapada u mnoge muke. Valunzi, odnosno talasi toplote veoma su neprijatna pojava, kada mnoge žene oblivaju talasi vrućine. Manifestuju se tako što žena oseća toplotu na glavi, celom telu, uz naizmenično smenjivanje drvenila i bledila kože, uz osećaj preznojavanja ili hladnoće u rukama i nogama. Glavobolja je takođe čest pratilac, može da bude nesnosna čak da pređe u migrenu. Takođe, može da dođe do ubrzanja rada srca, stezanja u predelu grudne kosti, trnjenja ruku i nogu. Neretko su dojke osetljive, tvrde i bolne. Osim ovih simptoma, može da se pojavi pojačana maljavost, gojaznost, pojačan rad štitne žlezde, smanjeno interesovanje za seks i niža radna sposobnost. U ovom periodu su češće urinarne infekcije.

Menopauzu prate i psihičke tegobe poput razdražljivosti, osećanja nezadovoljstva, apatije, indiferentnosti, uvredljivosti, brzog menjanja raspoloženja, plačljivosti, nervoze, depresije, ponekad i gubitak koncentracije.

Ako žena ima toliko mnogo tegoba i izrazite su može da se odredi terapija ( i te kako treba iskoristiti blaga savremene medicine). Ova terapija je bezbedna po njen organizam (narednih pet godina) uz neophodne redovne kontrole kod svog ginekologa. Kod velikog broja žena je preporučljiva i psihoterapija kako bi lakše “pregurale” ovaj period. Takođe je važno da žene imaju kvalitetan život, da se pravilno hrane i da se fizički aktiviraju. Može da se desi da u jednoj porodici kada je mama u klimaksu njeno dete debelo gazi u pubertet. Tada je bitno da postoji međusobno poverenje, razumevanje i poštovanje. Žena u klimaksu ima slične simptome baš kao i pubertetlije, a bitno je da oboje imaju dobre živce. To važi i za sve one koji nisu u klimaksu, a žive s osobom koja prolazi kroz ovaj period. Morate da je razumete i da pomognete koliko god možete.

Muškarci
Dokazano je da klimaks ne zaobilazi ni jači pol, čak osećaju se slično. Andropauza je pandam ženskoj menopauzi.

I kod muškaraca dolazi do pada nivoa hormona testosterona i svi do jednog prolaze kroz klimaks. Tako naprimer, testosteron može da padne toliko da u 80. godini muškarac ima isti nivo ovog hormona kao dečak koji tek ulazi u pubertet. Kako će muškarac preživeti klimaks zavisi od stanja organizma i sklopa ličnosti.

U principu, kod njih praksa pokazuje da nastaje znatno kasnije i sa manje burnim simptomima.
Kao i kod žena, i muškarcima valunzi ne daju mira. Počinju da ćelave, koža gubi elastičnost, bore, kao i bolovi u leđima i krstima. U tom periodu dolazi do smanjenja seksualne želje, smanjenje potencije, smanjenje plodnosti, urinarne infekcije, kao što je česta potreba za mokrenjem noću. I muškarce prati umor, tuga, depresija, smanjenje životnog elana.

I muškarcima se ove tegobe mogu olakšati terapijom. U Americi se muškarcima u klimaksu daju injekcije testosterona, međutim, postoje i rizici konzumiranja ovih preparta. Tako muškarac koji uzima injekcije testosterona ima šanse da oboli od karcinoma prostate, bolesti srca i jetre. U apotekama možete da kupite brojne preparate koji ublažavaju tegobe menopauze.

Za muškarce koji su ušli u andropauzu, kako kažu apotekari, slični lekovi ne postoje, dakle, kod nas se gotovo ništa od ovog ne primenjuje. NJima se u retkim slučajevima u dogovoru sa lekarom (ginekologom, urologom), prepisuju i injekcije testosterona...

Dr Živorad Stanojević,

Pretraživanje

Uvodnik

Godina XII • Broj 548

Glavom kroz zid

Mučna je, već, ta mentalna metastaza pojedinih učesnika foruma na sajtu www.mladenovac.info. Nikada tu nije falilo mržnje i (zlo)namernog iskrivljivanja istine, ali nije još viđena takva provala mržnje, poduprte jedino poluistinama i lažima, kao na temu prikupljanja potpisa da mladenovački glavni trg ponese ime dr Zorana Đinđića.
Nikada ne učestvujem u raspravama na takvim mestima, jer legitimnim smatram samo javno i imenom i prezimenom autorizovano izneseno mišljenje (priznajem, ja sam rekao jednom svom prijatelju da to smatram “pljuvanjem iz žbunja”).
ceo tekst